Vikend maraton Brežice-Osijek-izvor Krke
dopsivanje sa Kojotkom jedne lijepe jutarnje subote kad mogu čorit i do 10:
- jesi zamjenila plinsku bocu?
- hoćeš sa nama u Osijeka, Pajo Pakšu ima prezentaciju knjige?
- ful bi išo
Tri ure i tristo i kusur kilometara eto nas u Osijeku.
Ono što me smeta jest to da je grad veoma lijep i njegov se potencijal ne koristi jer je u rukama jebivjetra koji nisu u stanju niti dat renovirati zgrade lijevo i desno od gradske skupštine. Glavno da se jedino njihova na trgu ne linja. Nije ni čudo da je jedini put kad je Đapić odnio standing ovation bio trenutak kad je najavio da se neće više kandidirati za predsjednika hsp-a . E moj magistre...
A zgrade tako lijepe, ceste široke, nažalost ne možeš vidjeti grad s visoka. Uopće nemam nekakvu percepciju koliki bi mogao biti.
Sa promenade se vidi sve do Kopike (kako mi je smješno to ime, pogotovo ako asociraš na Kopakabanu).
I tu na promenadi slušali jednoga legu.. dugo nisam čuo taj naglasak.
A onda do Kestena kod kolodvora..
Pajo Pakšu sa gaćama na glavi i (a onda sam ja prizano da volim stavljati bokserice prije tuširanja na glavu jer me podsjeća na pokrivalo za glavu faraona, još ako je na pruge to je to) ogromnim tamnim cvikama (tipo za košnju), fotografiranje, zajebancije na mikrofonu, neke pive, pa još neke pive i onda se majstor sjetio da od Sarajeva (kad sam imao halucinacije) nisam popio poštenu ćašicu šljive. Putovanja i granice do Brežica se ni ne sjećam. Još sam upoznao jednu simpatičnu curu istoimene ratne kriminalke iz rs koja je odslužila kaznu u Švedskoj.
Naravno da sam pomislio da me zajebava. A kaže pronađi me na fb. I još sam govorio kako nema šanse da otvorim račun tamo samo da bi našao nekoga.
- snađi se.
Preko prijateljevog računa (jer to meni ne bi bilo na čast) sam škicnuo ako se zaista zove kako je rekla. Rekla je istinu, našao sam je.
Kad sam već vidio ušće Krke u Savi što ne bi vidio i njen izvor. Nakon Ivančne Gorice nekih 7 kilometara je ta Krška jama iz koje izvire. Na putu do tamo su me zabavljala imena lokacije no zapamtio sam samo zaseok koji se zove Znojili :)
Nakon agregatnog stanja i epske priče o pronalaženju mobitela skoknuli smo, da se napijemo izvorske čiste vode (ma kakve crne pipnjače iz pipe), na izvoru same Krke (ne one u Dalmaciji).
U prirodi je spas :)