Kartiranje za Zelenu Čistku
Pridružio sam se udruzi Žmergo iz Opatije koja se bavi među ostalim i zaštitom okoliša. Jedan od tih projekata je međunarodna akcija poznata kao Zelena Čistka.
Dragi naši!
lijepo vrijeme je opet počelo! Krenite okolo i kartirajte otpad koji susrećete!
Ako još ne znate kako pogledajte video: http://www.wix.com/zmergo/jedandan_kartiranje#!kartiranje-video
Kartiranje otpada nam je vrlo bitno jer razgovaramo s lokalnim i regionalnim samoupravama da se uključe! Niti jedan od njih nam ne može reći ne ako mu pokažemo njegovo mjesto istočkano! :)
Ukoliko još imate pitanja pišite na: kartiranje@jedandan.com.hr
I ne zaboravite informacije shareati okolo!
Obrazac za volontere
KONTAKTI:
voditeljica kampanje: helena@jedandan.com.hr skype: morska.vila mob: 091 583 75 63
volonteri: volonteri@jedandan.com.hr
kartiranje i skole: ana@jedandan.com.hr skype: ana.golja mob: 091 88 55 259
web: www.zelena-cistka.org skype: jedan-dan tel: 051 271 459
Znate i sami da na ovom blogu nema mjesta za reklame ali ovdje se radi o okolišu koji je jedina garancija za zdravi život nas i naše djece.
Nemam baš vremena napisati traktat zašto je ova akcija od izuzetne važnosti.
Budite vrijedni i tražite otpad...
Update:
Je li to prva akcija takvog tipa u Hrvatskoj? Kakvi projekti postoje u drugim zemljama?
Ovo je prva akcija ovako velikog razmjera u Hrvatskoj, čiji je plan okupiti više stotina volontera. / a ipak bi[emo brojke, onda je ovo premala brojka, Akcija je inače dio globalnog pokreta Let's do it i projekta World cleanup 2012 te se provodi u 85 zemljalja diljem svijeta. Udruga Žmergo preuzela je organizaciju za Hrvatsku, ali oko sebe je već okupila pojedince i organizacije iz cijele Hrvatske, ali i dobila potporu Predsjednika Josipovića, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Grada Opatije, Grada Rijeke te brojnih drugih institucija. Očekuje se uključivanje sva tri sektora, civilnog, javnog i privatniog, udruge, lokalne samouprave, poduzeća, ali i pojedinci, aktivni građani te da ćemo pokazati kako svi zajedno možemo našu zemlju već u jednom danu učiniti ljepšim mjestom za življenje.
Ideja ovakvog rješavanja divljih odlagališta dolazi iz Estonije, od 2008.g. pa do danas je već preko 2.000.000 ljudi sudjelovalo u jednodnevnim akcijama. Slovenci su 2010. u akciji "Očistimo Sloveniju u jedan dan" očistili 15.000 t otpada, a učestvovalo je 270.000 volontera (15% stanovništva). U Srbiji je provedena akcija u lipnju 2011. te se uključilo gotovo 290.000 volontera, očišćeno je 150.000m3. U cijeloj regiji broj volontera koji se uključuju u akcije je impresivan, a s obzirom da će se u ovogodišnju akciju uključiti sve zemlje u regiji vidjet ćemo tko je više voljan pridonijeti ljepoti i čistoći svoje zemlje.
Koji dijelovi Hrvatske su najonečišćeniji – gdje je potrebno uložiti najviše truda odnosno koje lokacije planirate čistiti?
Nažalost otpad se nalazi posvuda. Čak i na mjestima za koja bi mislili da ga ne bi trebalo biti.Prva konferencija za medije je namjerno održana na lokaciji, u centru Zagreba gdje se nalazi jedno takvo, potpuno neprihvatljivo, divlje odlagalište otpada. Dok kartiranje ne završi i ne dobijemo točnu sliku stanja na terenu teško je odgovoriti koja su mjesta najugroženija ili gdje ima otpada najviše. I upravo zbog toga pozivamo građane da tokom svojih šetnji, putovanja ili drugih aktivnosti odvoje 2 min. vremena te kad vide otpad da ga odmah i kartiraju, pomoću GPS uređaja, fotoaparata ili pametnog telefona, za kojeg je potrebna samo besplatna aplikacija koja se može pronaći na stranici akcije.
Sve institucije, poduzeća i organizacije mogu informirati svoje djelatnike na terenu i poticati ih na kartiranje otpada. Time ćemo lakše i kvalitetnije provesti akciju. Krenuli smo u dogovor s gradovima, čiju ćemo komunalnu infrastrukturu uključiti u akciju te uz pomoć volontera doista očistiti što veći broj kartiranih područja. Ovime pozivamo sve lokalne samouprave da se priključe. Ovo je izvrsna prilika za zajedničko rješavanje problema te dijalog građana i javnih službi. Planiramo očistiti Hrvatsku od otpada, baš svaki kutak zemlje, šume, rijeke, jezera, podmorje ...
Koliko je Hrvatska onečišćena u odnosu na okolne zemlje i je li broj divljih odlagališta otpada porastao proteklih godina?
Ono što je najbitnije, i najžalosnije, je da se količina otpada koju svatko od nas stvori svake godine - povećava. Iz naših iskustava možemo reći da uvijek iznova čistimo divlja odlagališta, na istim područjima, te da se količina u najmanju ruku ne smanjuje. Na otpad nailazimo svugdje, pa čak i na stablima. Službeni podaci daju samo djelomičnu sliku pa je teško procijeniti kakvo je pravo stanje na terenu, kod nas i vani. Potrebno je prepoznati problem, suočiti se s njim i rješiti ga. Znamo da živimo u zatvorenom sustavu, Zemlja je svima nama dom i što god se događalo u jednoj državi neminovno utječe i na druge. Slovenija je imala 2010.g. iskartirano 10.000 divljih odlagališta, mnoga i na granici s Hrvatskom. Da li je i koliko važno ukoliko imamo više ili manje odlagališta u Hrvatskoj? Sve što čini otpad njima čini i nama. Jedan od ciljeva kampanje je i izrada internetske karte, javnog Registra divljih odlagališta, amaterskog, ali izuzetno korisnog alata, koji će se koristiti i nakon kampanje. Mala anegdota je da je lokacija otpada, koja se nalazila na karti, primjećena od strane jednog PP. Oni su uklonili otpad i javili nam da maknemo točku s karte. Ukoliko ova kampanja i karta budu na taj način utjecale na čišćenje otpada, onda možemo reći da je akcija uspjela. No, treba ipak veliku pažnju dati i na preventivu jer njome možemo uvelike smanjiti utjecaj na okoliš i prirodu, kao i smanjenje novčanih izdataka lokalnih samouprava. Sredstva koja se ulažu u sanaciju divljih odlagališta bilo bi nam bolje potrošiti za neka, recimo, kulturna ili sportska događanja. I zato kada vidite da netko odbacuje otpad na za to nepredviđeno mjesto, upozorite ga, zapamtite, čišćenje toga plaćate vi i vaša kvaliteta života se smanjuje. Šutnjom prihvaćate, a time ste suučesnik. Moramo biti i sami korektivni faktor u društvu. Svi stvaramo društvo i državu kakvu želimo. Pođimo od sebe, prihvatimo nve navike, ali i pokušajmo utjecati na druge.
MOLIM POMOĆ
Kako se provodi kartiranje lokacija i tko je zadužen za taj dio posla?
Svaki građanin koji posjeduje GPS uređaj, pametni telefon ili fotoaparat može kartirati, nije potreban tečaj ili predznanje. Svi mi prođemo ili smo prošli pored nekakvog nepravilno odloženog otpada. Sada umjesto da samo prođemo, možemo kartirati. I to uz pomoć mobitela za koje su napravljene aplikacije (android i iPhone) ili uz pomoć geotagirane fotografije, zatim fotoaparata i GPS-ja. Aplikacije za mobitel gotovo sve same naprave: fotografiraju i postavljaju točnu lokaciju na kartu, dok mi moramo samo opisati lokaciju. Kod drugih metoda potrebno je fotografirati i onda fotografiju s koordinatama dodati uz pomoć kompjutera na kartu otpada koja se nalazi na internetu. Tada i opisujemo lokalitet odnosno točku otpada. Bitno je opisati da li je lokacija teško dostupna, koliko je udaljena od prometnice, ako možete odrediti da li je potrebna kakva posebna oprema za izvlačenje tog otpada i sl.. Opišite količinu i sastav otpada. Sve su to vrijedne informacije koje će nam kasnije olakšati organizaciju akcije.
Radimo i na tome da osnujemo call centar u kojem bi se mogli prikupljati pozivi građana za one koji nemaju mogućnost kartirati putem tehnologije. Za sada je odaziv volontera vrlo dobar. Akciju smo predstavili prošloga tjedna i već se velik broj ljudi koji mogu i žele pomoći na ovaj ili onaj način priključuje.
OVO BAŠ NEMA VEZE S KARTIRANJEM
Naši volonteri će obrađivati lokacije, osmisliti punktove na koje će se građani moći unaprijed prijaviti. Tako da će svaki građanin koji se želi 21.4. pridružiti akciji znati točno na koju lokaciju treba doći i kako može pomoći. akciji.
Kakav odaziv na akciju očekujete?
Očekujemo da će ovo svakako biti najveća akcija ikad provedena u Hrvatskoj te je naša želja okupiti više stotina volontera. - ovo je mala brojka.
ili
Dosadašnje povratne informacije su pozitivne. Svakodnevno se broj volontera i organizacije, čak i poduzeća koji se žele uključiti u akciju povećava. To govori u prilog da, ako i u drugim zemljama, postoji interes i želja za promjenom. Svi pojedinačni napori, ponekad i nedovoljno prepoznati od strane javnosti, okupljeni u jednoj akciji zasigurno će promjeniti odnos prema otpadu, dati dobre rezultate, veliki broj volontera te očišćene velike količine otpada. Svi smo dio problema i rješenja. Svi stvaramo otpad. Svi zajedno trebamo reći DA boljoj, čišćoj i zdravoj budućnosti. Rezultati su na nama, svima.
Što svatko od nas može učiniti na dnevnoj bazi i bez puno truda kako bi doprinijeli zaštiti okoliša?
Za početak možemo smanjiti količinu otpada koju stvaramo. Već se govori o 400 kg otpada gdišnje po pojedincu. Da li moramo baš koristiti proizvode za jednokratnu upotrebu, moramo li uzeti baš svaku plastičnu vrećicu koja nam se nudi? Koristimo proizvode s manje ambalaže, koristimo ekološki prihvatljivu ambalažu koju možemo reciklirati. Odvajajmo otpad i odnesimo ga na eko otoke. Gotovo 80% otpada vrlo jednostavno odvojimo kako bi se reciklirao.Staklo, papir, plastika. Povežimo se i razmjenjujmo. Ako si se zasitio nečega to ne znači da to mora postati otpad. Daruj, učinit ćeš drugog sretnim, a sebe još i više jer si učinio dobro djelo. Razmjenjuj, pa čak i prodaj za jeftine novce ako treba, ali ne bacaj, a naročito ne u okoliš i prirodu jer to tamo ne spada. Danas se ne govori o gospodarnju otpada već o gospodarenju resursima. Promisli, koji su ti resursi važni za kvalitetni život i što sve na to utječe i znat ćeš kako se ponašati.
Preporuka: RRRR (Refuse, Reduce, Reuse, Recycle)
Refuse – odbij: ne koristi stvari koje su jednokratne, sa suvišnom ambalažom i sl.
Reduce – smanji: smanji stvaranje otpada
Reuse – ponovo koristi: tvoju odjeću i obuću mogu koristiti i drugi, jednom kada ju više ne želiš koristiti
Recycle – recikliraj: recikliranjem otpad postaje sirovina
Vašim riječima - važnost i imperativ čistog i zdravog okoliša u Hrvatskoj?
Bez održivog razmišljanja, u koji spada i odnos prema otpadu, promjene su neminovne, a ceh će biti velik za nas same. Kako se odnosimo prema Zemlji tako će nam se i vratiti. Zasigurno čist okoliš ujedno znači zdravi i ljepši život za svakog od nas. Očuvanje resursa u Hrvatskoj je naša primarna zadaća. Bez toga nećemo imati komparativne prednosti koje nam daju mogućnost kvalitetne budućnosti, ali i gospodarske neovisnosti. Mi smo zemlja koja živi od turizma i prekrasne prirode i moramo učiniti sve da osiguramo i budućim generacijama kvalitetu života koju mi danas imamo. Za to nam je potreban čist i zdrav okoliš. No, treba imati na umu da okoliš nema granica i da što god činimo na jednom mjestu utječemo na ono drugo. Ljepota ove akcije je što ona briše granice i okuplja sve zemlje u zajedničkom cilju. Na taj način pomažemo zapravo jedni drugima.
OVO JE NEPROĆIŠĆENI PREVOD, ALI JE ODLIČNA IZJAVA.
Zašto radimo ovo?
Nije sve samo u izvlačenju smeća iz šuma, gdje se je nakupljalo godinama, svugdje po Zemlji. To je samo prva faza čišćenja. Puno važnija je nada koju dajemo ljudima da jednom ujedinjeni u akciji ove vrste pozitivna vibracija će se širiti i nada će osvanuti. Nada da možemo očistiti i oceane. Nada da će doći do zelene transformacije naše ekonomije te da će ju vlade i industrije pratiti. Možda, u procesu ujedinjavanja naših napora otkrijemo da čišćenje otpada oko nas utječe i na svakog od nas, da ćemo time ojačati i očistiti čovjeka unutar nas.
Rainer Nőlvak, pokretač pokreta Let's do it!