Arheološki lokaliteti Sveti Krševan (Glavotok) i Lopar (Novi Vinodolski)
O svetom Krševanu sam već pisao ovdje.
Na zapadnoj strani otoka Krka, iznad uvale Čavlena, u nenastanjenom i dijelom zašumljenom i pustom, nekad poljodjelskom prostoru, crkva je sv. Krševana (oko 1100. godine), "malena kao igračka, a monumentalna kao katedrala". Gotovo da se i ne može iskazati dojam koji izaziva ne samo prvi, već i svi ostali susreti s ovim kamenim trolisnim (trikonhos) zdanjem punim sklada i nadsvođenih apsida. Do crkve se stiže stazom od sela Milohnići ili stazom (oko 4 km) s polazišem u neposrednoj blizini samostana Glavotok.
U zatišju između predavanja na skupu Hrvatskog Arheološkog Društva (HAD) u Malom Lošinju pronašao sam vrijeme da popričam sa dugogodišnjim prijateljem i kolegom Andrejem Janešom iz Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskog Restauratorskog Zavoda (HRZ). Rodom iz Rijeke, diplomirao je arheologiju u Ljubljani i živi u Zagrebu, zanimaju ga burgovi i srednji vijek, želja mu je istraživati lokalitete našega Primorja i otoke.
Sveti Krševan kod Milognića na Glavotoku do kojeg se dolazi pješačkom stazom iz Milohnića.
Možeš li mi ukratko reći što ste našli na Svetom Krševanu na Glavotoku?
Na lokalitetu su pronađeni ostaci vjerojatnog antičkog ruralnog kompleksa (villa rustica) koji je nastao tijekom romanizacije otoka Krka u 1.stoljeću, ali više će se znati nakon obrade materijala koja tek slijedi. Iskopavanja su trajala dva tjedna prilikom kojih je istraženo šest sondi. Radove je izvodilo stručno osoblje Hrvatskog restauratorskog zavoda, vanjski suradnici (diplomirani arheolozi) i studenti arheologije sa Sveučilišta u Tübingenu.
Arheološka sondiranja u tjeku.
Što je otkriveno u tim sondama?
U sondama postavljenima jugo-istočno od crkve potvrđene su pretpostavke o postojanju starijeg kompleksa, otkriveni su arhitektonski ostaci građeni od kamena složenog u pravilne redove, vezanog vapnenom žbukom. Na prostoru južno od crkve istražena je površina od 20 kvadratnih metara u kojoj je otkriven raster pravokutne prostorije s očuvanom podnicom od žbuke. U zapadnom djelu nalazišta otkriven je nastavak sjevernog zida te prostorije ispod gomile kamenja što upućuje na širenje nalazišta prema zapadu. U samom zapadnom rubu parcele, također u gomili kamenja, očišćeni su ostaci zida za kojeg možemo pretpostaviti da je bio zapadni rub kompleksa. Na tom djelu utvrđeno je postojanje podloga za podnice koje potvrđuje naše pretpostavke. Tik uz jugozapadni rub crkve čišćenjem gomile kamenja otkrivena je pravokutna prostorija koja je dozidana na stariju antičku gradnju i koja odstupa od njenog smjera. Arhitektonski ostaci sačuvani su u visini preko 1 m, zbog lošeg stanja zidova prostorija nije istražena do kraja te će se nastaviti kad se konzerviraju zidovi. Otkriveni su zidovi te mlađe dogradnje koji se nastavljaju pod sadašnjom crkvom svetog Krševana. Samim time možemo pretpostaviti da su dogradnje na antičkom sklopu nastale u razdoblju kasne antike ili ranog srednjeg vijeka. Analizom povjesničara umjetnosti gradnja crkve stavljena je u drugu polovicu 12.st. Ove godine nije utvrđeno postojanje srednjevjekovnog groblja iako informacije mještana iz Milohnića navode nalaze kostiju tijekom oranja na lokalitetu.
Prostorija sa podnicom.
Koji su pokretni nalazi?
Najviše pokretnih nalaza pripada antičkoj tehničkoj keramici, tegulama i imbreksima tj. crijepovima. Od ostalog materijala nađeni su ulomci keramičkih lonaca, tanjura korištenih u svakodnevnom životu, uljanica, komad kamenog žrvnja, željezne klinove koje zasada možemo datirati u razmaku od 1. do 4.stoljeća.
Pravokutna prostorija otkrivena ispod gomile.
Predromanička crkvica sjeda na zidu starijeg kompleksa.
Preostali istočni zid utvrde, pogled sa strane mora.
Ispričaj mi malo o lokalitetu na Loparu u Novom Vinodolskom
Utvrda Lopar smještena je na istočnom rubu Novog Vinodolskom, na samoj obali mora pokraj otočića Svetog Marina. Utvrda je branila obalnu cestu koja je išla od Tarsatike (Rijeka) do današnjeg Senja. Velika je vjerojatnost da je bila u sastavu bizantskog obrambenog sustava a u srednjem vijeku dolazi pod vlasništvo krčkih knezova (Frankopani). Jedini povijesni izvor je uništenje utvrde 1598. g. od strane mletačke flote pod zapovjedništvom admirala Giovannija Bemba. I takva je stajala do 1936. g. kada je kompleks miniran radi izgradnje hotela Lišanj. Intervencijom tadašnjeg konzervatora savske banovine Đure Szabe devastacija je obustavljena.
Fragment oboda zdjele sa valovnicama.
Koje je aktualno stanje utvrde?
Nakon miniranja ostao je stajati tek zapadni zid. Utvrda je vidljiva na fotografijama iz početka 20.st., a tada je napravljen i njen tlocrt. Imala je trapezoidni tlocrt sa četiri kvadratne kule, dvije sa sjeverne strane i dvije, veće, s obalne strane. Sa sjeverne strane utvrda je bila ojačana prostortom trokutastog tlocrta.
Kosti životinja koje je posada jela (svinja, govedo, pile)
Kakve su nalaze dale sonde?
Ove godine izvedena je druga kampanja sondažnih istraživanja u kojoj je istraživan sjeverni dio utvrde, otkriven je pregradni zid između dvorišta i sjevernog trokutastog prostora. Uz to istražen je i istočni obrambeni zid trokutastog djela. Najveće iznenađenje predstavljaju nalazi dviju sondi na prostoru središnjeg dvorišta, najviše devastiranog djela utvrde, u kojima su nađeni tragovi kulturnih slojeva s nalazima. Od pokretne građe na ovom nalazištu ima najviše ulomaka grube keramike iz svakodnevnog života ukrašene valovnicom. Uz to nađeni su ulomci i fine stolne keramike, terra sigillatae, amfora, pršljenova, ulomaka stakla i metalnih predmeta među kojima se ističe projektil. U prošloj kampanji nađen je brončani folis tetrarha Maksimijana Daje s početka 4.stoljeća kojim možemo datirati najranije faze utvrde.
Rebrasta keramika.
Čemu se nadaš za Krševana i Lopar?
Da će se nastaviti istraživanje sljedećih godina, da će objekti biti konzervirani i da će takva važna kulturno-povijesna gradnja biti dostupna na uvid, prvi na pješačkoj stazi, a drugi na šetnici uz plažu, na ponos lokalnom stanovništvu i kako bi se upotpunila kulturna i turistička ponuda ovog kraja. Arheologija bez dobre prezentacije nema smisla, to bi bilo obično sakupljanje podataka za uski krug ljudi.
Pregradni zid unutar utvrde i ulaz u dio trokutnog oblika.
Skrenimo malo sa ozbiljnih tema, kakva je reakcija kada odgovoriš ljudima da si arheolog?
Hoćeš li doći okopati i moj vrt.
Pregradni zid.
Koji su prevladavajući stereotipi?
Kao što rekoh okopavanje vrta. Tradicionalni stereotipi o Indiana Jonesu, jurcanju po terenima te uvriježeno mišljenje da radimo isključivo metlicama i pincetama.
Otočić svetog Marina sa istoimenom crkvicom u blizini utvrde na kojem je navodno pronađen natpis namjesnika Dalmacije Flavija Julija Rufina Sarmencija.
Kakvom vidiš našu struku u budućnosti?
Arheologija je prvenstveno znanost i struka usmjerena očuvanju kulturnih dobara neke zemlje ili regije. Njeno guranje u tržišnu utrku, koje prevladava zadnjih godina, kako u svijetu pa tako i kod nas, dovodi do degradacije kvalitete rada čime najviše pate sami arheološki lokaliteti. Zajednica, bila država ili regija ili grad, su obavezne brinuti se za svoju kulturnu baštinu koja ih definira. Predviđenim smanjenjem sredstava u budućnosti istraživanja na mnogim lokalitetima neće biti u mogućnosti da se nastave te im prijeti pad u zaborav te samim time i polagano propadanje, ako ne i devastacija. Zadaća je arheologa da uz istraživanja senzibiliziraju širu javnost o toj problematici.
ps. analize materijala sa Svetog Krševa potvrđuju samo kasnu antiku.